Biserka i Štefica su prve profesionalne hrvatske čipkarice
Biserka Brezni i Štefica Špiljak iz Lepoglave odnedavno su zaposlene kao čipkarice u lepoglavskoj udruzi Ekomuzej i zapravo su prve profesionalne čipkarice u Hrvatskoj. Na to su izrazito ponosne.
Ponosne i sretne
– Jako smo sretne. Radimo posao koji volimo i još pridonosimo kulturnoj baštini – slažu se te dvije mlade žene, koje su posao dobile zahvaljujući mjeri javnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u koje se odnedavno mogu prijaviti i radovi na očuvanju kulturne baštine.
– Za čipkarice je rad počeo 1. ožujka, a trajat će do 31. kolovoza ove godine – objasnio je Dejan Bjelivuk iz lepoglavske udruga Ekomuzej, koji se nada da će biti nastavljeni i nakon isteka tog roka. Tome se nadaju i dvije vrsne majstorice čipke.
– Čipka koju izradimo dobiva markicu izvornosti i ostaje u vlasništvu Ekomuzeja kao izložbeni primjerak – objasnila je Biserka, koja je radila na ovalnom podlošku za čiju izradu joj je potrebno čak pet tjedana. Štefica je objasnila kako sve ovisi o debljini konca i zahtjevnosti motiva, istaknuvši da one rade upravo one najsloženije. Štefica radi čipku od 4. razreda osnovne škole, a ljubav prema čipki prenijela joj je baka.
– Moja baka je još kao mala djevojčica počela izrađivati čipku, zbog čega je bila pošteđena odlazaka na polje. Čipka se prodavala i bila način dodatne zarade za obitelj – prepričala je Štefica ono što je njoj još kao djevojčici pričala njezina baka.
Svatko može naučiti
Obje čipkarice slažu se kako osnove čipke može naučiti svatko uz mnogo volje i upornosti, no vrhunskom čipkaricom može postati samo netko s talentom.
– Poznavatelji mogu prepoznati čak i tko je radio koju čipku – kaže Štefica. U Varaždinskoj županiji trenutačno je oko 150 čipkarica. Tečaj izrade lepoglavske čipke s upisom zvanja u radnu knjižicu provodi Pučko otvoreno učilište u Ivancu. Spomenimo i da se u Lepoglavi svake godine u rujnu održava Međunarodni festival čipke pod pokroviteljstvom UNESCO-ova ureda za Hrvatsku. Udruga Ekomuzej radi i na projektu muzeja čipke vrijednog 26 milijuna kuna, koji su prijavili za fondove Europske unije.