Očuvanje i oživljavanje baštine glavni je cilj projekta ” DE PARK – Baština – iz ruke u ruku do pokrajinskog parka” koji okuplja ukupno devet partnera iz Hrvatske i Slovenija.
S hrvatske strane riječ je o Turističko kulturno – informativnom centar iz Lepoglave, Ekomuzeju Lepoglava te općinama Cestica, Klenovnik i Bednja dok su slovenski partneri na projektu općine Podlehnik i Žetale, Javni zavod za kulturu, turizam i razvoj općine Rogatec te PRJ Halo koji je ujedno i vodeći partner na ovom projektu za koji je iz EU fonda za regionalni razvoj dobivena potpora u iznosu od 454.120 eura.

– Tri smo godine čekali obavijest o potvrdi sufinanciranja ovog projekta kojemu je cilj očuvati i oživiti kulturnu baštinu na prostoru iz kojeg dolaze projektni partneri – pojasnila na zajedničkom sastanku projektnih partnera održanom u općini Žetale Sonja Golc, voditeljica projekta čija je provedba počela 1. veljače ove i trajat će do 28. veljače 2016. godine. U tom će periodu svaki od partnera na svom području realizirati vlastite programe usmjerene očuvanju tradicije svog kraja.
Turističko kulturno – informativni centar iz Lepoglave organizirat će nekoliko sajmova – sajam turizma i enogastronomije, sajam minerala i poludragog kamenja te vinogradarski sajam kao i likovnu stvaraonicu.

– Cilj nam je organizacijom ovih sajmova, kroz predstavljanje i ponudu autohtonih proizvoda, očuvati tradiciju lepoglavskog kraja – pojasnio je direktor TKIC-a Vladimir Ivanuša dok je Dejan Bjelivuk, predsjednik Udruge Ekomuzej Lepoglava istaknuo da će Ekomuzej biti usredotočen na lepglavsku čipku i kroz ovaj projekt nabaviti opremu potrebnu za izlaganje čipke te sredstva za njen otkup. Organizirat će i sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata.

Općina Klenovnik organizirat će srednjovjekovni sajma, Općina Bednja urediti tradicionalnu bednjansku hižu i raditi na očuvanju bednjanskog govora dok će Općina Cestica organizirati aktivnosti predstavljanja tradicijskih vrijednosti i običaja, raditi na usavršavanju turističkih vodiča i istraživanju tradicijske kuhinje.

Slovenski će partneri provoditi slične aktivnosti. Općina Podlehnik priprema organizaciju priredaba na kojima će se predstavljati tamošnja tradicija, Općina Žetale uredit će tradicijsko domaćinstvo kao i Javni zavod za kulturu, turizam i razvoj općine Rogatec koji priprema i organizaciju etno festivala.
Ukupno će biti provedeno 39 aktivnosti.

Inače, područje s kojeg dolaze projektni partneri, koje povezuje zajednički kulturni identitet, jezične sličnosti i način života, područje je turističke zone Haloze – Zagorje. Očekuje se da će i realizacijom navedenog projekta ponovno biti uspostavljeni dobri prekogranični odnosi, ublažen utjecaj granice i ono što je najvažnije – očuvana tradicija koja će nakon završetka projekta predstavljati velik turistički potencijal koji će se maksimalno iskoristiti uspostavom zajedničkog upravljanja kulturnom i nematerijalnom baštinom kroz model regionalnog prekograničnog parka.

Biserka Brezni i Štefica Špiljak iz Lepoglave odnedavno su zaposlene kao čipkarice u lepoglavskoj udruzi Ekomuzej i zapravo su prve profesionalne čipkarice u Hrvatskoj. Na to su izrazito ponosne.

Ponosne i sretne

– Jako smo sretne. Radimo posao koji volimo i još pridonosimo kulturnoj baštini – slažu se te dvije mlade žene, koje su posao dobile zahvaljujući mjeri javnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u koje se odnedavno mogu prijaviti i radovi na očuvanju kulturne baštine.
– Za čipkarice je rad počeo 1. ožujka, a trajat će do 31. kolovoza ove godine – objasnio je Dejan Bjelivuk iz lepoglavske udruga Ekomuzej, koji se nada da će biti nastavljeni i nakon isteka tog roka. Tome se nadaju i dvije vrsne majstorice čipke.
– Čipka koju izradimo dobiva markicu izvornosti i ostaje u vlasništvu Ekomuzeja kao izložbeni primjerak – objasnila je Biserka, koja je radila na ovalnom podlošku za čiju izradu joj je potrebno čak pet tjedana. Štefica je objasnila kako sve ovisi o debljini konca i zahtjevnosti motiva, istaknuvši da one rade upravo one najsloženije. Štefica radi čipku od 4. razreda osnovne škole, a ljubav prema čipki prenijela joj je baka.
– Moja baka je još kao mala djevojčica počela izrađivati čipku, zbog čega je bila pošteđena odlazaka na polje. Čipka se prodavala i bila način dodatne zarade za obitelj – prepričala je Štefica ono što je njoj još kao djevojčici pričala njezina baka.

Svatko može naučiti

Obje čipkarice slažu se kako osnove čipke može naučiti svatko uz mnogo volje i upornosti, no vrhunskom čipkaricom može postati samo netko s talentom.
– Poznavatelji mogu prepoznati čak i tko je radio koju čipku – kaže Štefica. U Varaždinskoj županiji trenutačno je oko 150 čipkarica. Tečaj izrade lepoglavske čipke s upisom zvanja u radnu knjižicu provodi Pučko otvoreno učilište u Ivancu. Spomenimo i da se u Lepoglavi svake godine u rujnu održava Međunarodni festival čipke pod pokroviteljstvom UNESCO-ova ureda za Hrvatsku. Udruga Ekomuzej radi i na projektu muzeja čipke vrijednog 26 milijuna kuna, koji su prijavili za fondove Europske unije.